Um unsere Webseite für Sie optimal zu gestalten und fortlaufend verbessern zu können, verwenden wir Cookies. Durch die weitere Nutzung der Webseite stimmen Sie der Verwendung von Cookies zu.
Već početkom sedamdesetih godina 19. stoljeća hrvatska književnost dobiva prvog romansijera, Augusta Šenou (1838. - 1881.).
Šenoa je u hrvatskoj književnosti zapravo kanonizirao roman kao žanr i formirao (doslovce: odgojio) čitateljsku publiku kojoj je roman postao omiljenim štivom. On je anticipator proznog realizma, tvorac povijesnog romana i, kao kajkavac, kodifikator urbane štokavštine. Sve bitne pretpostavke nužne za život i razvoj romana u hrvatskoj književnosti vezane su za Šenoino ime. Šenoa je autor prvoga našeg estetski relevantnog romana Zlatarovo zlato , u kojemu je ispripovjedio ljubavnu priču građanke Dore Krupićeve i plemića Pavla Gregorijanca te sukob Zagrepčana i medvedgradskoga vlastelina Stjepka Gregorijanca. Uz roman, knjiga sadržava iscrpan Šenoin Tumač, rječnik malo poznatih i nepoznatih riječi i pojmova, kronologiju života i rada Augusta Šenoe, izbor iz recepcije Šenoina opusa te 30 fotografija iz obiteljskog albuma.